NAŠ BLOG

JELENA BALŠIĆ

SRPSKE DIPLOMATE

Jelena Lazarević, udata Balšić, kasnije Hranić, bila je srednjovekovna plemkinja, i treća ćerka srpskog kneza Lazara i kneginje Milice. Na dvoru u Kruševcu, pored majke i rođake Jefimije, stekla je znanja iz različitih oblasti, zbog čega su je nazivali gospođa Lena ili Učena. Zabeleženo je da je bila „visoka stasa, tanka struka, mlečnobelog duguljastog obraza, zlatne kose, i da je povrh čela nosila dijademu sa bezbroj brilijanata i safira”.

Jelena Balšić, Dipos, diplomatija, bilateralni odnosi, diplomatska kolonija, diplomate, srpske diplomate,Foto: https://carsija.rs/pravoslavna-crkva-danas-slavi-svetu-jelenu-balsic/

Sa nepunih 20 godina, Jelena se 1386. udala za dosta starijeg Đurđa Drugog Stracimirovića Balšića, gospodara Zete i Gornje Albanije i sa njim imala sina jedinca Balšu III. Tim brakom Đurađ je učvrstio rodbinske veze sa vladajućom porodicom nakon smrti cara Dušana Silnog i raspada Srpskog Carstva.
Jelena se na dvoru Balšića posvetila brizi o porodici kao i podizanju i obnavljanju pravoslavnih crkava posebno na području Bara i Ulcinja, iako joj je suprug poveravao i diplomatske poslove.

Jelena Balšić, Dipos, diplomatija, bilateralni odnosi, srpske diplomate, žene diplomate, BarOstaci Starog grada u Baru

Kosovski boj i pogibija oca, kao i ropstvo njenog muža Đurađa koga su zarobili Turci, samo su neki od tragičnih događaja koji su obeležili život ove plemkinje.
Za otkup iz turskog ropstva Đurađ Drugi pored velikog blaga dao je i gradove Skadar i Lješ, koje će kasnije pobedama u bitkama vratiti, ali će ih zatim ustupiti Mletačkoj republici za proviziju od hiljadu dukata godišnje.
Nakon smrti supruga, 1403. godine, Jelena je preuzela upravljanje zemljom. Odlučila je da pomogne svom tada maloletnom sinu Balši u upravljanju državom, odričući se monaškog života svojstvenom mnogim udovicama nakon Kosovskog boja. Krasile su je borbenost i odlučnost, energija i mudrost. Njena vladavina obeležena je ratovanjem protiv Venecije (1405–1409), jer je želela da pod okrilje Zete vrati gradove Skadar i Drivast, koje je Veneciji ustupio Đurađ.
Početkom 1404. saziva zemaljski sabor u Baru, a skupu se obratila rečima: „Ja stavljam na ovaj presto sina Balšu, jer on je naslednik svog oca, naslednik slavnog imena Balšića i prvi vaš i moj gospodar. Ali do njegovog punoletstva ja ću mu pomagati u upravljanju državom.”
Predložila je i da se poništi ugovor kojim je Skadar ustupljen Mletačkoj republici, i da se ili mirnim putem ili borbom vrati u sastav Zete, za šta joj je Sabor dao snažnu podršku.
Međutim, pregovori sa Mlecima nisu uspeli, pa je posle sedmogodišnje opsade njena vojska zauzela Skadar, ali su već naredne godine Mlečani osvojili Ulcinj, Bar i Budvu, na šta je upozoravao brat Despot Stefan Lazarević.

Jelena Balšić, Dipos, diplomatija, bilateralni odnosi, srpske diplomate, žene diplomate, Despot Stefan Lazarević,Despot Stefan Lazarević

Iako su Mlečani pozivali Balšu na pregovore, nepoverljiva Jelena sama je otišla u diplomatsku misiju. Putovala je ratnim brodom da bi se susrela sa duždom Mihailom Stenom uspevši da sklopi mir tako što je svu krivicu za pobunu protiv Mlečana preuzela na sebe.
Međutim, Mleci se ipak nisu pridržavali dogovora, a Jelena je bila primorana da ponovo ratom povrati svoje izgubljene teritorije.
Preudala se 1411. za bosanskog velikog vojvodu Sandalja Hranića, gospodara Huma, sa kojim nije imala dece. Udajom za bosanskog vojvodu nekada najopasnijeg Balšinog protivnika, omogućila je sinu ne samo da sačuva postojeće teritorije već i da se osigura od mogućih napada Mlečana. Uz pomoć moćnog očuha, Balša je 1413. godine ratifikovao mirovni ugovor sa Mlečanima i vratio izgubljene teritorije.
Ali mir nije trajao dugo. Mlečani su ponovo zauzeli Budvu i još neke delove Zete, a Balša, već lošeg zdravlja odlazi u Srbiju kako bi zatražio pomoć despota Stefana Lazarevića. Međutim, svestan da će ubrzo umreti, on je sva svoja državnička prava tada preneo na ujaka. U aprilu 1421. godine Balša umire u Beogradu, gde je i sahranjen.
Despot uspeva da pomiri mletački senat sa sestrom Jelenom, koja u to vreme po drugi put ostaje udovica.
Tada se okrenula duhovnom životu, a na Skadarskom jezeru, na ostrvcetu Beška, Jelena je 1440.godine, tri godine pre svoje smrti, podigla crkvu Svete Bogorodice u kojoj će je prema sopstvenoj želji i sahraniti.

Jelena Balšić, Dipos, diplomatija, bilateralni odnosi, srpske diplomate, žene diplomate,Zadužbina Jelene Balšić

Poslednje godine života provela je u ovoj zadužbini, zanimajući se za monaštvo i proučavajući religioznu literaturu. Svoj mir pronašla je u prepisci sa svojim duhovnikom i ispovednikom Nikonom Jerusalimcem, a njena pisma i njegovi odgovori predstavljaju najlepše molitvene stranice srpskog srednjovekovnog pesništva. Nalaze se u Goričkom zborniku koji se danas čuva u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti.
Umrla je 1443. godine, a iste godine, Bar (nekada prestono mesto njenog sina) po treći je put pao u ruke Mlečana, koji su ga držali narednih 128 godina, sve do turskog osvajanja.