НАШ БЛОГ

VIŠEVEKOVNO BRATSTVO I PRIJATELjSTVO

REPUBLIKA SRBIJA I CRNA GORA

Kroz istoriju punu ratova i stradanja dva naroda zajednički su se borila za opstanak, što je vezu između Srbije i Crne Gore činilo najsnažnijom u kriznim vremenima.

Interesantno je da tokom vekova diplomatski odnosi na nivou ambasadora između Srbije i Crne Gore – nisu postojali. Prvi predstavnik Kraljevine Srbije na Cetinju imenovan je daleke 1897. godine, ali su formalni diplomatski odnosi bili samo na nivou poslanstava. Kada bi jedan od vladara imao nameru da o nekom pitanju razgovara s poglavarom druge države, pojedinci bi tada išli u misiju na Cetinje, istorijsku i sadašnju prestonicu Crne Gore, ili u Beograd.Do zvaničnih diplomatskih odnosa i otvaranja ambasada nije došlo ni posle Berlinskog kongresa 1878. godine, kada su i Srbija i Crna Gora postale nezavisne države. U to vreme, odnosi kneza Nikole I Petrovića sa Milanom Obrenovićem nisu bili najbolji, a vremenom su se i zaoštrili, jer je crnogorski knez udao najstariju ćerku Zorku za Petra I Karađorđevića. Kneževski par se nastanio na Cetinju. Petar je kasnije postao kralj  Srbije, od 1903. do 1918. godine, a zatim i kralj Srba, Hrvata i Slovenaca od 1918. do 1921. godine.

Petar I Karađorđević na Cetinju

Petar Karadjordjevic

Do unapređivanja odnosa dve zemlje i ponovnog jačanja prijateljstva i saradnje došlo je nakon odlaska kralja Milana iz Srbije 1889. godine. Knjaz Nikola I Petrović je posetio Beograd na Vidovdan 1896, a kralj Aleksandar Obrenović je naredne 1897. posetio Cetinje na krsnu slavu Petrovića – Đurđevdan. Tek te godine imenovan je prvi poslanik Kraljevine Srbije na Cetinju.

Godine 1911. srpska vlada je na čelo poslanstva na Cetinju postavila Jovana Jovanovića Pižona, jednog od najistaknutijih srpskih diplomata tog vremena. Po njegovom dolasku zaključene su političke i vojne konvencije između dve zemlje, jer su na vidiku bili balkanski ratovi.

Jovan Jovanović Pižon, srpski diplomata

Jovan Pizon

Prva od svih balkanskih država, Crna Gora je 8. oktobra 1912. godine objavila rat već oslabljenoj otomanskoj imperiji. Odmah su je, u skladu s ranijim dogovorom, pratile Srbija, Bugarska i Grčka. Na ovaj način počeli su balkanski ratovi, koji su trajali od oktobra 1912. do jula 1913. godine i koji su iz temelja izmenili političku sliku ovog dela Evrope.

Srbija i Crna Gora su i u Veliki rat ušle kao saveznici.  Iako je Austro-Ugarska  ponudila finansijsku pomoć i teritorijalno proširenje, kralj Nikola je ostao odlučan u tome da je Crna Gora na strani Srbije. Formiran je štab Vrhovne komande na čelu sa srpskim oficirima. Zajedniči plan dejstva srpske i crnogorske vojske sačinio je vojvoda Radomir Putnik, a tokom jeseni 1914. godine izvojevane su značajne zajedničke pobede.

Vojvoda Radomir Putnik

Radomir Putnik

Po izbijanju Prvog svetskog rata Crna Gora u Srbiju uputila stalnog diplomatskog predstavnika – Lazara Mijuškovića, i to u Niš gde je srpska prestonica tada bila preseljena. Mijušković je u Nišu ostao sve do početka povlačenja srpske vlade prema Albaniji, a 1916. godine došao je na čelo crnogorske vlade. Srpski poslanik Mihajlo Gavrilović ostao je na Cetinju sve do leta 1916. godine, a onda je na njegovo mesto postavljen otpravnik poslova Tihomir Popović.

Kada je 1918. godine formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Crna Gora i Srbija su postale su dve države ujedinjene pod isto političko okrilje. Zajednički uporedni razvoj trajao je sve do proglašenja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.

Današnje države Srbija i Crna Gora uspostavljaju zvanične diplomatske odnose 22. juna 2006. godine.

Ekonomska saradnja je okosnica bilateralnih odnosa, kao i partnerstvo u domenu infrastrukture, energetike i kulture.

Na Dan državnosti Crne Gore,  13. jula 2016. godine, u Beogradu je otvorena ,,Crnogorska kuća” u objektu kojim upravlja Dipos i koji se nalazi u Čakorskoj ulici.

,,Crna Gora je odlučila da ovo bude ‘Crnogorska kuća’ u Beogradu, koja neće biti opredeljena samo diplomatiji, već maksimalnoj afirmaciji partnerstva sa Srbijom u interesu dve države i građana. Kuća koja ima otvorena vrata za prijatelje u Srbiji, u funkciji unapređenja odnosa”, podvukao je crnogorski predsednik Vujanović ovom prilikom.

Crnogorska kuća u Beogradu je mesto za susrete od značaja za ostvarivanje spoljnopolitičkih aktivnosti Crne Gore, kao i za aktivnosti posvećene promociji, obeležavanju i zaštiti crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Poslednjih godina, posebna pažnja u odnosima dve države usmerena je na razvoj privrednih odnosa i na međusobnu podršku u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

Crnogorska kuća u Beogradu