NAŠ BLOG

ISTORIJSKA POVEZANOST I ZAJEDNIČKA EVROPSKA BUDUĆNOST

BILATERALNI ODNOSI

REPUBLIKA SRBIJA I REPUBLIKA SEVERNA MAKEDONIJA

Tokom istorije, današnje države Severna Makedonija i Srbija bile su povezane na različite načine.  Srednjovekovna Srbija upravljala je oblastima koje danas obuhvata Severna Makedonija, a tokom zajedničkog života pod okriljem SFRJ izgrađene su infrastrukturne i ekonomske veze koje i danas značajno doprinose privrednoj razmeni i regionalnoj povezanosti.

Dušan Silni i Marko Kraljević

Od kraja 13. veka teritorija Severne Makedonije postala je deo srpske kraljevine. Dušan Silni, srpski car tokom čije vladavine je Srbija doživela najveći procvat u srednjem veku, je 1346. proglasio Skoplje za prestonicu svog carstva.

Prizrenski prespis Dušanovog zakonika (Izvor: wikipedia)

Čuveni Dušanov zakonik donet je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika održanom 1349. godine u Skoplju. Ovaj akt, pored propisa kojima je definisao položaj crkve i vlastele, je uređivao i bračno, građansko i krivično pravo i doneo pravila sudskog postupka. Zbog svog značaja i obuhvata propisa se smatra i ustavom srednjovekovne Srbije.

Pet vekova turske vladavine srpski narod proveo je prkoseći Turcima na razne načine, a jedan od njih bio je i mit o Marku Kraljeviću, odnosno srpskom kralju Marko Mrnjavčeviću. Prema istorijskim izvorima, on je vladao teritorijom u zapadnoj Makedoniji, a njegov prestoni grad bio je Prilep.

Marko Kraljević i Musa Kesedžija

Marko Mrnjavčević, ili Marko Kraljević, je u narodnom predanju opevan kao zaštitnik slabih i nemoćnih, pravdoljubiv i milosrdan heroj. Podignut do visina antičkih junaka. U njegovom liku oživljen je san o slobodi od Turaka.

Kumanovo i Kajmakčalan

Najznačajnija bitka Prvog balkanskog rata odigrala se u Kumanovskoj dolini 23. i 24. oktobra 1912. godine, kada je srpska vojska pobedila trupe Otomanske imperije. Velika pobeda kod Kumanova bila je prva srpska pobeda u ovom ratu i označila je skori kraj turske vladavine na Balkanu.

Ključna ofanziva proboja Solunskog fronta bila je pobeda na Kajamkčalanu, u današnjoj Severnoj Makedoniji. Za Srbe je, osim strateškog, ona imala i veliki emotivni impuls jer se tada preko njegove najviše kote protezala državna granica Kraljevine Srbije. Pobeda na Kajmakčalanu bila je i prva pobeda srpske vojske posle povlačenja iz otadžbine.

Osmatračnica sa Kajmačkalana u Pionirskom parku u Beogradu

Od kamenja koje su na volovskim kolima, po lošim putevima i nepovoljnim vremenskim uslovima srpski vojnici poneli sa Kajmakčalana napravljen je jedan od najneobičnijih spomenika – osmatračnica koja se nalazi u Pionirskom parku u Beogradu.

Vardarska Makedonija integrisana je posle rata kao deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918—1941). Nakon Drugog svetskog rata nastavlja život najpre kao Narodna, a kasnije Socijalistička Republika Makedonija. U okviru ove federativne celine standardizovan je makedonski jezik u odnosu na srpski i pokrenuta ubrzana industrijalizacija. Kao samostalna država funkcioniše od referenduma održanog 1991. godine.

Savremeni odnosi

Diplomatski odnosi sa Severnom Makedonijom su uspostavljeni u aprilu 1996. godine. Severna Makedonija ima ambasadu u Beogradu, a Srbija ima ambasadu u Skoplju, kao i počasni konzulat u gradu Bitolju.

Skoplje danas

Obe zemlje teže ka zajedničkoj budućnosti u okviru Evropske unije. 2019. godine Srbija i Makedonija su postale deo Otvoreni Balkan zone, kojom je omogućeno slobodno kretanje radnika, kapitala i robe. Ova inicijativa je u stalnom razvoju i od je velikog značaja za ekonomski razvoj ovih zemalja uključenih u proces priključenja Evropskoj uniji.  U narednom periodu, države potpisnice otvorenog balkana očekuju dalji razvoj partnerstva.