NAŠ BLOG

IGRA VIDLJIVOG I NEVIDLJIVOG

BILATERALNI ODNOSI

REPUBLIKA SRBIJA I REPUBLIKA ITALIJA

Teritorija današnje Srbije je u antičko doba bila raskrsnica drevnih puteva i most između kultura zapada i istoka. Od dana kada je rimski general Gaj Skribonije Kurio stigao na obale Dunava i potčinio Kelte i zatečena plemena, do 441. godine kada je Atila Hunski ugasio rimski Beograd, na našem području pisala se istorija Rimskog carstva i tadašnjeg sveta.

Forum Romanum

Rimski imperatori rođeni u današnjoj Srbiji

Čak 16 imperatora Rimskog carstva rođeno je na teritoriji današnje Srbije, što je ujedno i najveći broj rimskih careva rođenih van Italije.

Prvi od njih bio je Trajan Decije, poznat kao prvi rimski car koji je poginuo u bici. Nakon smrti nasledio ga je mlađi sin Hostilijan. Iako je vojska je za cara izabrala Trebonija Gala, Gal je Hostilijanu priznao pravo na carsku titulu, posinio ga i podelio vlast sa njim.

Još jedan od značajnih vladara rođenih na tlu današnje Srbije bio je Prob. Za kraj njegovog života vezuje se neobična priča – ubila ga je sopstvena vojska jer ih je naterao da kopaju kanale po vrelom letnjem danu. Prob je poznat je po tome što je prvi dozvolio da se vinova loza sadi van Italije, i to na brdu Glavica na Fruškoj gori. Ovde je nastala i autohtona sorta grožđa smederevka.

U blizini Zaječara u Feliks Romulijani (Gamzigradu) rođen je i sahranjen rimski car Galerije. Galerije je sagradio većinu objekata čije ostatke i danas ovde možemo videti, a velelepnu palatu je posvetio sebi i svojoj majci Romuli, po kojoj je i nazvana.

Najveći imperator poznog Rimskog carstva Konstantin Veliki je rođen u Nišu, tadašnjem Naisusu. Konstantin je doneo Milanski edikt 313. godine, kojim je prestao progon hrišćana i podigao Novi Rim – Konstantinopolj. Smatra se za jednu od najvažnijih ličnosti u istoriji Evrope i hrišćanstva.

Spomenik caru Konstantinu

(Izvor: Gernot Keller, CC BY 3.0 <https://creativecommons.org/licenses/by/3.0>, via Wikimedia Commons)

Rimsko nasleđe u Srbiji

Pored imperatora, nekadašnje Rimsko carstvo je iza sebe ostavilo i ruševine gradova izgrađenih na teritoriji današnje Srbije, kao što su Sirmijum (Sremska Mitrovica), Viminacijum (Kostolac), Feliks Romulijana (Zaječar), Naisus (Niš) i Singidunum (Beograd).

Sirmijum je grad koji je od I do IV veka bio značajan administrativni i ekonomski centar provincije Panonia Secunda. Kasnije je proglašen i za jednu od prestonica Carstva. Sistem puteva, akvadukta i vojnih utvrđenja, ostaci carske palate, termi, pozorišta, hipodroma pokazuju da je bio centar čitave oblasti i važan trgovački i tranzitni centar Carstva.

Nedaleko od Požarevca nalaze se ostaci rimskog Viminicijuma, jednog od prvih vojnih logora na Dunavu. U vreme procvata, Viminicijum je bio jedan od najveći rimskih gradova na Balkanu. Bio je glavno vojno uporište prema istočnoj granici carstva, trgovački centar, grad u kome se kovao novac i prestonica provincije Gornje Mezije.

Arheološki lokalitet Viminacijum

(Izvor: Jelena96, CC BY-SA 3.0 <https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0>, via Wikimedia Commons)

250 km istočno od Beograda stoje ruševine carske rezidencije Romulijane. Grad je bio opasan jakim bademima, sa mnoštvo kula, a unutar zidina uzdizali su se carska palata, veliki hram, druga javna znanja i pomoćne zgrade. Mozaici, freske i skupocene skulpture vrhunac su umetnosti toga doba. Galerije je zamislio Romulijanu po uzoru na Dioklecijanovu palatu u Splitu. Feliks Romulijana, Gamzigrad, od 2007. godine je na listi svetske kulturne baštine UNESKO-a.

U predgrađu antičkog Niša, nalaze se veoma očuvani ostaci velelepne carske rezidencije koju je izgradio car Konstantin.  Njegovo najpoznatije i najotmenije predgrađe bila je Medijana, gde je Konstantin izgradio veliki kompleks sa nizom luksuznih vila, letnjikovcima, termama i drugim brojnim zdanjima.

I današnji Beograd počiva na ostacima nekada moćnog antičkog Singidunuma koji su sagradili Rimljani u prvom veku naše ere. Nekadašnje rimsko naselje sastojalo se od tri odvojene celine: vojnog logora (današnji Kalemegdan), naselja vojnih veterana (današnji Donji grad) i civilnog naselja (između Studentskog trga i Trga Republike). Knez Mihajlova ulica bila je centralna ulica, a Studentski trg Rimski forum okružen termama.

Italijanska kultura u zagrljaju srpske arhitekture

U novijoj istoriji, nastavljajući se na vidljive i nevidljive tragove antičkog Rima u Srbiji, savremeni politički, ekonomski i kulturni odnosi dve zemlje beleže izuzetno bogatu saradnju.

U ovom kontekstu, Društvo za iznajmljivanje nekretnina Dipos d.o.o. Beograd sa velikim zadovoljstvom brine o nepokretnosti u ulici Kneza Miloša 56, u kojoj je danas smešten Italijanski institut za kulturu, institucija koja već decenijama vrednosti italijanske kulture u Srbiji transformiše iz nevidljivih u vidljive.

Saradnja između Italijanskog instituta za kulturu i društva „Dipos“ traje više od 16 godina, a tokom brojnih susreta na najvišem nivou istaknuto je da će obe strane nastaviti da unapređuju izgrađeno partnerstvo.

Italia, Buona Festa Della Republica!