NAŠ BLOG

ZAJEDNIČKA IZGRADNJA CENTRALNE EVROPE

BILATERALNI ODNOSI

REPUBLIKA SRBIJA I REPUBLIKA MAĐARSKA

Iako su tokom istorije odnosi srpskog i mađarskog naroda bili veoma burni, o današnjim prijateljskim stavovima dve zemlje možda najbolje svedoči činjenica da Srbija i Mađarska imaju sporazum o zajedničkom korišćenju prostorija diplomatsko konzularnih predstavništava u svetu.

Bilateralni odnosi

Diplomatski odnosi između Srbije i Mađarske uspostavljeni su 1882. godine. Republika Srbija ima svoju ambasadu u Budimpešti i počasni konzulat u Segedinu, dok naš severni sused ima ambasadu u Beogradu i konzulat u Subotici. Delimo zajedničku državnu granicu u dužini od 151 km, a dve zemlje povezuje jedan od glavnih evropskih koridora – reka Dunav.

Mađarska i Srbija povezane su i evropskim strateškim saobraćajnim koridorom – granom B koridora 10 (Beograd, Novi Sad, Budimpešta) koji čine železnica i autoput, dok je izgradnja i modernizacija železničke pruge Beograd-Budimpešta strateški projekat za obe države.

Tokom šeste zajedničke sednice dve vlade održane u septembru, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je potpisani Sporazum o srdačnim odnosima i strateškom partnerstvu između dve zemlje jedan od najvažnijih „na istorijskom horizontu“ od svih koje je potpisao. S druge strane, Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je ovom prilikom da je Mađarska „najpouzdaniji partner Srbije na evropskom putu“.

Takođe je istaknuto da je a da je Mađarska za Srbiju postala treći najveći ekonomsko-trgovinski partner u okviru Evropske unije, kao i da je međusobna robna razmena između Srbije i Mađarske, i pored pandemije korona virusa, u 2020. godini značajno porasla u odnosu na 2019. godinu.

Srbi u Mađarskoj

Prisustvo Srba na području današnje Mađarske datira još iz srednjeg veka, a broj srpskog stanovništva se znatno povećao sa Velikom seobom 1690. godine, pod vođstvom Patrijarha Arsenija III Čarnojevića i dolaskom oko 60.000 Srba koji su prešli Savu i Dunav. U tom periodu Srbi postaju velika etnička grupacija, koja na osnovu carskih Privilegija dobija status političkog činioca. Privilegije koje je izdao austrijski car Leopold I zagarantovale su Srbima prava, veroispovednu slobodu, oslobađanje od nekih feudalnih dažbina i druge bitne povlastice.

Sentandreja 1684, mađarski grad sa srpskom istorijom 

(Izvor: Gmihail at srpski Vikipedija – Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0 rs, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=83923482)

Na prelazu između 18. i 19. veka dolazi do pomeranja srpskog kulturnog centra iz Beča u Budimpeštu, a zatim i u Novi Sad. Srbi su u Budimu imali svoje novine i bili veoma dobro organizovani.  1826. godine osnovana je Matica srpska koja je kasnije preseljena u Novi Sad.

Sava Tekelija

Sava Tekelija, austrijski plemić, prvi Srbin doktor pravnih nauka, bio je jedan o značajnih pripadnika našeg naroda koji su matičnu zemlju zadužili svojim radom i zaostavštinom. Veliki pobornik prosvetiteljstva, tokom života se zalagao za obrazovanje srpske mladeži i očuvanje srpske tradicije i kulture.

Njegova zadužbina je Zavod Tekelijanum, osnovan je 1838. godine u Pešti sa ciljem da se u njemu školuju siromašni i najbolji srpski đaci i studenti iz svih krajeva gde su živeli Srbi. Tekelijanum je postao pravo stecište srpske intelektualne elite i bastion srpske kulture u Ugarskoj. Sava Tekelija bio je i jedan od prvih dobrotvora Matice srpske od njenog osnivanja 1826. godine u Pešti, a od 1838. godine do smrti i doživotni predsednik ove važne institucije. Ostao je zapamćen u srpskoj istoriji kao prvi Srbin koji je svoje bogatstvo zaveštao instituciji.

Do Prvog svetskog rata značajnu ulogu u negovanju jezika i kulture imala je i Srpska pravoslavna crkva, a u većini naselja osnivaju se klubovi u čijem okviru rade i razne sekcije (folklorna, muzička, dramska i etnografska) koje nisu bile namenjene samo Srbima, već su mogli da se priključe i Mađari.

Donošenjem Zakona o pravima nacionalnih i etničkih manjina u Mađarskoj 1993. godine, omogućeno je i osnivanje Zemaljske samouprave tj. Samouprave Srba u Mađarskoj kao krovne organizacije Srba u Mađarskoj koja i danas uspešno brine o životu i položaju srpske manjine u Mađarskoj.