VESTI

Beograd centar sveta

01.09.2021.Vesti

Na današnji dan, 1. septembra 1961. godine u Beogradu počela je Prva konferencija Pokreta nesvrstanih, u cilju razmene stavova o međunarodnim problemima i idejom da se sporovi između zemalja rešavaju dijalogom i mirnim putem.

Mesto gde je sve počelo – Razgovor indijskog premijera Džavarharlala Nehrua i egipatskog predsednika Gamala Abdela Nasera budno prati predsednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito na Brionima 1956. godine.

Inicijator i „vezivno tkivo“ je bila tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, na čelu sa Josipom Brozom Titom, koja je svojim uticajem i dobrim odnosima sa većinom zemalja bila u prilici da omogući da se nesuglasice i sporovi između zemalja rešavaju mirnim putem.

Na prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih koja je održana u Beogradu prisustvovali su predstavnici 25 zemalja sa statusom članica, 3 sa statusom posmatrača, kao i predstavnici 24 oslobodilačka pokreta, socijalističkih i drugih partija i organizacija.

Prva konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine (izvor Wikipedia)

Prva konferencija je glavnu pažnju posvetila očuvanju svetskog mira, problemima razoružanja, kolonijalizma i ekonomskog razvoja i tom prilikom, nakon šest radnih dana, usvojena su tri dokumenta: Deklaracija šefova država i vlada, Izjava o opasnosti od rata i Apel za očuvanje svetskog mira.

Fokusirajući se na nacionalne borbe za nezavisnost, iskorenjivanje siromaštva, ekonomski razvoj i suprotstavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neokolonijalizmu, Pokret nesvrstanih odigrao je veliku ulogu u toku svetske istorije.

1961. godine u leto Hladnog rata Vašingtona i Moskve, Beograd se spremao za važan međunarodni događaj. Tom prilikom ugošćeni su predstavnici iz 25 zemalja. Centrom i aerodromom prestonice su tada preovladavale boje zastava zemalja sa četiri kontinenta, dok su stotine ljudi izašli da pozdrave goste.

Danas, od 25 država članica koliko ih je bilo na početku, Pokret nesvrstanih broji više od 100 zemalja, a nakon inicijalne konferencije održane u Beogradu, skupovi se realizuju na svake tri godine. Zadnji je održan 2016. na ostrvu Margarita. Od prvobitne ideje da će se boriti protiv kolonijalizma i blokovskih podela prošlo je šest decenija, ali se uprkos širenju na 120 država, koje predstavljaju potrebnu većinu za donošenje odluka u Ujedinjenim nacijama, i u kojima živi 55% svetskog stanovništva, Pokret nesvrstanih nema više onaj stari prepoznatljiv uticaj koji je imao u drugoj polovini 20. veka.

Beograd danas nosi uspomenu na ovaj događaj, a kome svedoči i Park prijateljstva na Novom Beogradu, na ušću Save u Dunav, koji je predstavljao simbol bliskih odnosa među narodima. Tom prilikom su gosti zasadili 28 stabala formirajući Aleju mira. Takođe, o ovom događaju svedoči i spomenik posvećen Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih.